Tom prilikom je predstavljen međunarodni projekt Via Dinarica, koji je povezao Dinarsko gorje od Slovenije do Makedonije planinarskim stazama dugima preko 1.300 km. na predstavljanju projekta sudjelovale su Morana Raguž ispred Upravnog odbora LAG-a 5 te Anamarija Zajec ispred HGSS stanice Orebić u svrhu aktivnijeg povezivanja dionika s LAG 5 područja u navedeni projekt.
Via Dinarica je višegodišnji projekt čiju su provedbu u razdoblju 2014-17. financirali Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Agencija za međunarodni razvoj SAD (USAID). Projekt je obuhvatio označavanje i uređenje planinarskih staza te izgradnju planinarske infrastrukture uzduž 3 trase koje prolaze različitim dijelovima Dinarskog gorja.
Plava staza:
Plava staza dočarava Dinarsko gorje u srazu s Jadranskim morem. Ona kreće od Dinarida u Slovenskom primorju te preko Istre i Hrvatskog primorja vodi posjetitelje po jadranskim otocima i uzduž dalmatinskog zaleđa, sve do Boke Kotorske i Skadarskog jezera na granici Crne Gore i Albanije. Tako Plava staza povezuje četiri hrvatska otoka (Krk, Rab, Pag, Mljet), dva najveća jadranska poluotoka (Istru i Pelješac), tri nacionalna parka (Paklenica, Krka, Mljet), četiri parka prirode (Učka, Velebit, Vransko jezero, Biokovo) te prolazi kanjonima Zrmanje i Cetine. Ova staza je posebno planirana kako bi posjetiteljima ponudila ugođaj koji Dinaridi imaju u onom dijelu koji se spaja sa Sredozemnim morem.
Bijela staza:
Bijela staza ima za cilj posjetitelje dovesti na najviše vrhove Dinarida. Tako od južnih Alpa i Triglava posjetitelje vodi preko Velebita na Dinaru, a nakon toga ulazi u BiH gdje preko hercegovačkih planina vodi do Bjelašnice u središnjoj Bosni i dalje kroz kanjon Sutjeske prema Durmitoru u Crnoj Gori i planinskom masivu Prokletija na granici Crne Gore i Albanije. Iz Albanije staza ide dalje prema Kosovu i Makedoniji, gdje se nakon uspona na najviši vrh Šar planine (Korab, 2.764 m) spušta prema makedonskom glavnom gradu Skoplju.
Zelena staza:
Zelena staza posjetitelje vodi u dijelove Dinarida koji su bogati šumama i vodom, a na nekim mjestima prolazi i spojem Dinarskog gorja i Panonske nizine te tako dočarava dodir planina i ravnice. Ona kreće iz Kranjske gore u Sloveniji pa preko Gorskog kotara i Plitvičkih jezera ulazi u Bosnu u Nacionalnom parku Una, da bi se preko srednjebosanskih planina uspinjala prema vrhu Vlašić planine, a odande se preko istočne Bosne pruža kroz kanjon rijeke Tare i planinu Zlatibor u Srbiji, gdje se kroz Sandžak spušta u pravcu Kosova i Makedonije.
Ne treba posebno naglašavati da je ovaj izuzetan projekt posebno važan za ruralni razvoj zemalja koje baštine Dinarsko gorje. Stoga i ne čudi da je organizacijski tim euro-zastupnika Škrleca na otvaranje ove izložbe u Bruxelles pozvao i predstavnike organizacija za ruralni razvoj iz Hrvatske, između ostalih i LEADER mreže Hrvatske. Splet planinarskih staza koje obuhvaća Via Dinarica nudi našim LAG-ovima jedinstvenu mogućnost za financiranje razvojnih projekata u svojim ruralnim područjima, ali isto tako i za pokretanje projekata međusobne suradnje kroz podmjeru 19.3. Programa ruralnog razvoja.
Upravljenje projektom Via Dinarica u Hrvatskoj rukovodi istoimena udruga građana, čije odlično uređene stranice obiliju informacijama o mogućnostima koje ovaj projekt nudi ruralnim zajednicama kroz koje prolaze njezine planinarske staze.
U okviru izložbe je u Europskom parlamentu održan i okrugli stol na kojem su voditelji projekta iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavili razvojne mogućnosti koje ovaj projekt nudi lokalnim zajednicama kroz koje prolazi.
Prezentacije s okruglog stola:
03-Rajkovic-Via-Dinarica-poduzetnistvo-u-turizmu
04-Berljak-Planinarska-infrastruktura-HPS
05-Marasovic-NP-Paklenica-primjer-dobre-prakse
06-Klasnic-Via-Dinarica-Razvojni-potencijali
Izvor: lmh.hr
