Na radionici su sudjelovali predstavnici LAG-a Brač, LAG-a More 249, LAG-a Lika, te različite organizacije civilnog društva koje rade u ruralnim sredinama Splitsko- Dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Kao uvod u raspravu poslužila su izlaganja gospođe Ivelje iz udruge MI koja je sudionicima predstavila rad udruge te njihova socijalna poduzeća koji imaju potencijal da postanu nositelj razvoja malih OPG-ova splitskog zaleđa. Gospođa Jany Hansal iz udruge DEŠA prezentirala je projekte udruge u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji su se oslanjali na tradiciju kao na kamen temeljac budućeg razvoja dubrovačkog zaleđa.
Ivan Čupić, voditelj LAG-a Laura predstavio je rezultate LAG-a koji je nastao kao pilot projekt još 2009. te koji se do akreditacije u okviru mjere 202 IPARD programa morao snalaziti na različite načine, pružajući brojne usluge i vodeći raznolike projekte.
Aleksandra Janjijć iz OGI Drniš govorila je o problematici udruga ruralnim područjima koji se bave pružanjem socijalnih usluga te kroz konkretne primjere projekata o skrbi starijih i nemoćnih i projektima poticanja samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena istaknula glavne političke ali i kulturološke probleme na koje se nailazi u prijavi i provedbi projekata.
Dragica Roščić iz LAG-a Adrion kao voditeljica jednog od najmlađih ali i najuspješnijih LAG-ova Jadranske Hrvatske podijelila je s nama iskustva o problemu predfinanciranja, izazovima koje je pred LAG-ove predstavio pravilnik o provedbi LEADER za razdoblje 2013-2015 te uspjehe LAG-a i njegovih članova.
U drugom dijelu raspravljalo se o problemu podkapacitiranosti i needuciranosti lokalnih udruga u ruralnim sredinama koji nemaju interesa prijave na EU izvore financiranja budući su naučeni na jednostavnu proceduru prijave i način financiranja od strane jedinca lokalne samouprave. Zaključeno je kako je to velika razvojna kočnica i gubljenje prilike koju ruralne sredine dobivaju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Velika diskusija se povela i o programiranju i provedbi mjere LEADER gdje je nedovoljno iskustvo na državnoj razini programiranja dovelo do zakašnjele implementacije mjere 202.
Okrugli stol zatvoren je uz švedski stol s dalmatinskim delicijama i dogovorima o budućoj suradnji, dok su predsjednica udruge DEŠA, Jany Hansal i voditeljica LAG-a 5 potegnule pitanje osnivanja LAGUR-a za našu županiju, u svakom slučaju za LAG 5 područje. LAGUR je partnerstvo između nositelja ribarskog sektora i ostalih lokalnih dionika iz privatnog i javnog sektora. Pripremao bi i provodio strategiju koja je pripremljena odozdo prema gore te odgovara potrebama područja u gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu. On će biti pomoć u restrukturiranju ribarskog sektora. Osnaživat će ribare kako bi postali aktivni dionici u stvaranju vlastite gospodarske budućnosti, pronalaženju najboljeg načina uključivanja ribarskog sektora u lokalni razvoj. Bit će pomoć u složenoj integraciji fondova na lokalnoj razini, ali i u povećanju otpornosti i smanjivanju ranjivosti ribarskog sektora, povećanju održivosti ribarstva i resursa o kojima ovisi te razvijanje njihove sposobnosti da odgovora na šokove i krize.
Osnovna djelatnost Udruge LAGUR bila bi: priprema strateških dokumenata vezanih za ribarstvo, marikulturu, preradu i marketing ribljih proizvoda, održivi razvoj područja i zajednica koji ovise o ribarstvu, jačanje kapaciteta zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta, razvoj ribarstva, marikulture i komercijalno kopnenog ribarstva, te ostalih djelatnosti koje bi se odredile Statutom.
