Na području je dominantan tip 1 i tip 2 visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta i dominaciju trajnih nasada maslina, smokava, badema te ostataka pa pastoralnog sustava kao i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja.
Riječ je o krškom području bogatom biološkom raznolikošću koje predstavlja veliki izazov za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivredne površine formirane su na vapnencu i karakterizira ih nedostatak površinskih voda jer najveći dio vode teče podzemno, ili u dubokim klisurama. Krški predjeli sastoje se od dolina (dubokih, širokih ponikvi(, škrapa (površnih krških jaruga i šupljina), polja (širokih krških zaravni) kao i sustava pećina.
Travnjaci su dominantan način korištenja poljoprivrednog zemljišta na koji se se stoljećima ekstenzivno napasala stoka a danas je sve manje i manje.
U Dalmaciji oko 36 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uzgaja masline a njihov uzgoj i proizvodnja maslinovog ulja su u usponu. Procijenjeno je da 45% kućanstava koje žive na hrvatskoj obali uzgajaju masline ili kao svoju glavnu ili dodatnu djelatnost, a na nekim otocima ovaj broj raste do 93%. Poljoprivredna i biološka raznolikost maslina je izuzetna, sa više od 37 prirodnih varijeteta na području Dalmacije. Dominantna sorta je Oblica koja čini 50% proizvodnje, a slijede Lastovka i Levantinka. ( Izvor: Poljoprivreda i biološka raznolikost u Dalmaciji, 2009, projektni izvještaj, COAST projekt, UNDP)
Glavni problemi s kojima je područje suočeno su: poljoprivredne i politike ruralnog razvoja, napuštanje i zarastanje marginalnog mediteranskog zemljišta. Područje je karakterizirano depopulacijom i starenjem stanovništva što dovodi do neiskorištenosti pašnjaka i livada bogatih vrstama a nakon toga i do promjene vegetacije.
Područje je teren za aktivnosti lokalnih akcijskih grupa i uspješnih projekata suradnje.