učenje, znanost i inovacije koji je financiran unutar Horizon 2020 projekta Europske unije. Svrha HNV (High Nature Value) projekta je unaprijeđenje života na otocima kroz istraživanje područja velike prirodne vrijednosti koje pokrivaju područje ingerencija triju LAG-ova (LAG 5, LAG Škoji i LAG Brač), te implemetaciju inovacija kojima se podupire poljoprivreda, transfer znanja ali i druge aktivnosti kojima se štite i revitaliziraju ova ugrožena područja velike bioraznolikosti.
Projekt se provodi u Francuskoj, Švedskoj, Portugalu, Bugarskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Irskoj, Rumunjskoj, dok u Hrvatskoj LAG 5 provodi aktivnosti na području dalmatinskih otoka.
Posebnost ovog projekta je participacija dionika koji pokrivaju sve sfere života, od pastira i poljoprivrednika, preko organizacija i pojedinaca civilnog društva, do pripadnika akademske zajednice, stoga i inovacije adresiraju tehničke, ekonomske, socijalne, te institucionalne izazove.
Svrha sastanka bilo je kreiranje projektnih partnerstva, te dogovor o izradi i prijavi projektnih prijedloga u svrhu valorizacije mozaičnog krajobraza, te potencijalnog uključivanja u otočku turističku ponudu. Seminar se održao na marginama Kongresa o ruralnom turizmu u svrhu stvaranje što jače sinergije sa gospodarskim sektorom, ali i turizma sa otočnim gospodarstvom.
Sudionici ovog sastanka ujedno su i ključni dionici uključeni u aktivnosti ovog projekta, od kojih je najvažnija analiza stanja potencijalnih HNV područja s ciljem mapiranja ali i realizacije inovacija, kojima bi se zahvaljujući stručnjacima iz raznih područja iz akademskog civilnog i javnog sektora, nastojalo u budućim projektima prije svega osvijestiti lokalno stanovništo o bioraznolikosti područja na otocima što je temelj HNV poljoprivrede, a sve u cilju povećanja razine kvalitet života na otocima. Nakon uvodnih riječi voditeljice projekta Marije Roglić iz LAG-a 5, palicu moderatora preuzela je Sonja Karolgan Todorović, jedna od rodonačelnica ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i evaluator za Horizon projekte, koja je naglasila potencijale otočke poljoprivrede u okvirima klimatskih promjena, bioraznolikosti, urbanizacije, požara i masovnog turizma koji je već ostavio traga na obalnom području i otocima.
Koristeći već zadanu metodologiju, jedan od glavnih ciljeva radionice bio je napraviti presjek stanja na otocima i mogućnosti financiranja dugotrajnih projekta koji bi animirali HNV poljoprivredu ne samo na dalmatinskim otocima nego i duž obala Jadrana, pa je tako i predstavnica Otočke razvojne agencije iz Cresa izrazila želju da priključenem HNV obitelji.
U tu svrhu radni zadaci podijeljeni su po grupama kako bi se detektirala mreža potencijalnih partnera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, jer nikad kao sada nisu bili brojniji izvori financiranja, no uz neke limitirajuće faktore. U tzv. ”idea harvesting”,zanimljivo je bilo vidjeti prezentaciju različitih pojektnih ideja, no ipak kakoj je netko primjetio, ne izvan okvira već postojećih trendova
Prije svega, kako bi mreža uspješno funkcionirala, potrebno je osvijestiti i educirati lokalno stanovništvo, a potom i osigurati financijske, institucionalne i operativne preduvjete, kako bi se ostvarila interakcija između HNV nositelja inovacija i drugih dionika, poglavito institucija koje bi mogle unaprijediti vidljivost ovog projekta i osnažiti njegovu ulogu u planiranju novih mjera za poticanje održivih oblika poljoprivrede.
Stoga je i kao mission statement od svih dionika podržana definicija HNV-a kao: Očuvan mozaični krajobraz kao rezultat sprege poljoprivrede niskog intenziteta i ruralnog turizma temeljenog na lokalnim resursima i vrhunskim proizvodima.
No, prije svega potrebno je zadovoljiti financijske, institucionalne te operativne preduvjete, kako bi se pristupilo osmišljavanju budućih projekata. Jedna od važnijih aktivnosti u tom smjeru bila bi podrška institucija, dok bi uloga LAG-ova, ali i jedinica lokalne samouprave bila bila facilitatorska i edukativna, usmjerena širenju mreže aktivnih dionika/poljoprivrednika, baštinskih, turističkih i drugih djelatnika. Kroz dodatne mjere kao posljednji preduvjet provlače se teme modeliranja tržišta za eventualane proizvode HNV područja, lobiranje na nacionalnoj razini, te suradnja sa vrhunskim ekonomistima i marketinškim stručnjacima kako bi se proizvela dinamika lokalne ekonomije.
Ipak, možda najvažnija prepreka realiziranju velikog broja projekata na većim razinama, nemogućnost je rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, podzakupa državnog zemljišta, te poreza na neiskorištena poljoprivredna zemljišta. Za to će biti potrebne mnoge godine ukoliko se ne osmisle eksperimentalni programi poput onog u kojem se novac za pojedina zemljišta neriješenog vlasništva, ne uplaćuju u lokalni fond gdje čekaju eventualne vlasnike, a zakupcu omogućuju neometanu provedbu projekata.
Svjesni da se promjene ne događaju preko noći, sudionici su unutar zadanih okvira poput nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija, vrlo uspješno detektirali potencijalne dionike i mapirali mrežu inovacija koja bi ubuće predstavljala temelj razvoja HNV projekta, pri čemu se većina složila da bi novi projekt unutar Horizon 2020, bio najlogičniji put za razvijanje dugoročnih strategija.
Jačanje suradničke platforme ne samo između nositelja inovacija unutar HNV projekta već i preko mreže dionika i postojećih inicijativa na cijelom projektnom području, pa i šire, kratkoročni je cilj i prvi korak, kako bi se umanjio utjecaj postojećeg oblika (masovnog) turizma u Hrvatskoj, koji je prijetnja izumiranju nekih prirodnih i baštinskih lokalnih vrijednosti i razvitku održivog i zelenog turizma kakvi bi više odgovarao lokalnim zajednicama i dugoročno pridonio prosperitetu i unaprijeđenju života otočana.
Nakon prvog dana seminara, drugi dan je bio rezerviran za izlet i to posjet jedinstvenom kompleksu – pustinji Blaca, savršenom primjeru potencijalne HNV inovacije, jer se do samog samostana dolazi prekrasnom šetnjom kroz nekadašnje pašnjake, napuštena stočarska naselja i jedne od rijetkih preživjelih šuma dalmatinskog bora.
Fascinantan arhitektonski kompleks nastao pregrađivanjem prirodne pećine i sasvim uklopljen u krajolik i to radom ruku meštara iz Poljica, ovaj samostan glagoljaških svećenika oduševljava i ekonomskim modelom. Naime, samo par svećenika uz pomoć i do 150 sezonskih radnika, uspjelo je stvoriti u učiniti eremitorij uspješnim, održivim, ekološkim i jednim od najsnažnijih gospodarstava na Braču koje je funkcioniralo stoljećima zahvaljujući isključivo robnoj razmjeni, a kultvirajući okolno i posve nepristupačno krševito tlo i padine, baveći se stočarstvom na minuciozam način i pčelarstvom u jedinstvenim kamenim košnicama. I još k tome vodili svjetski poznatu zvjezdarnicu, ali i duhovni i obrazovni nauk i to sve do smrti posljednjeg pustinjaka don Nikole Miličevića u drugoj polovici 20.stoljeća.
Danas je to ipak kulturni krajolik bez stvarnog sadržaja i života, jedan pomalo zastarjeli oblik turizma koji nas okružuje sa svih strana i čini se ne donosi nikakvo unaprijeđenje, stara slava koja pomalo blijedi dok je potpuno ne izližemo.
Sve u svemu pravo vrijeme za inovacije, HNV, ekomuzej ili nešto treće, sasvim je svejedno…
(F. Bubalo)