Događaj je organizirala članica Europskog parlamenta gđa Ruža Tomašić, u suradnji s Općinom Vela Luka i Lokalnom akcijskom grupom LAG 5.
Konferencija je okupila javne institucije Republike Hrvatske (ministarstva zdravstva, turizma i regionalnog razvoja i EU Fondova, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore) i Europske unije (Europska komisija, Ministarstvo Malte), kao i međunarodne stručnjake ( vodeće tour-operatore iz Njemačke, Francuske i Nizozemske, najvećeg globalnog zdravstvenog osiguranja Cigne) i hrvatske stručnjake iz područja zdravstvenog turizma, kao i stručnjake u domeni razvoja otoka.
Cilj je bio unaprijediti potencijal hrvatskih otoka u zdravstvenom turizmu, uključujući wellness, spa i zdravstvenu ponudu, ali i lokalne poljoprivredne proizvode.
PROGRAM
SVEČANO OTVORENJE
Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu
Katarina Bikić, načelnica Vele Luke
Vjeran Filippi, predsjednik LAG-a 5
Žaklina Marević, zamjenica župana Dubrovačko-neretvanske županije
Dr. Damira Bojić, ravnateljica Specijalne bolnice Kalos, Vela Luka
Ivana Kolar, članica Vijeća Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
Mate Car, savjetnik ministra zdravstva Republike Hrvatske
Frano Matušić, državni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske
PANEL I: ZDRAVSTVENI / LJEČILIŠNI TURIZAM
Moderatorica: Leila Krešić- Jurić, Executive Director EHTI Summit / HTI Conference
Sudionici:
Frank Psaila, Permanent Secretary Ministry for Gozo, Malta
Damira Bojić, Ravnateljica Specijalne bolnice Kalos, Vela Luka
Jai Verma. Senior Executive & Global Head B2G, Cigna, Dubai, UAE
Cristiana Chivulescu, Fontana Kuur-EN Medische Wellness Reizen, Nizozemska
Géraldine Mahieu, Head of Unit, Labour Market, Health and Social Services Structural Reform Support Service, European Commission
PANEL II: WELLNESS / WELLBEING TURIZAM
Moderatorica: Leila Krešić- Jurić, Executive Director EHTI Summit / HTI Conference
Sudionici:
Krisztina Boros, DG GROW F4 Unit at European Commission (Tourism, Emerging and Creative Industries)
Dr. Nenad Starc, Zaslužni znanstvenik
Vjeran Filippi, predsjednik LAG-a 5
Claudia Wagner, Managing Director, Fit Reisen, Njemačka
Sandra Martinčić, Direktorica komercijalnih poslova, Thalassotherapia Opatija
Ivana Kolar, Direktorica i osnivačica Julius Rose d.o.o. poslovno savjetovanje
PANEL III: FINANCIRANJE PUTEM EU FONDOVA / LOKALNA I REGIONALNA RAZINA
Moderatorica: Leila Krešić- Jurić, Executive Director EHTI Summit / HTI Conference
Sudionici:
Marija Roglić, voditeljica LAG-a 5
Maja Jurišić, voditeljica, Pokret otoka
Mirko Prlenda, direktor, Dubrovnik Veritas, Mljet, prezentacija: EU projekt na Mljetu
Mladen Varenina, tajnik, Otočni sabor
Nedjeljko Pinezić, predstavnik, Zajednica obiteljskog smještaja pri HGK
ZAKLJUČCI
- Pokrenuti izradu horizontalne (i holističke) strategije razvoja otoka
Premda je Hrvatska jedna od dvije europske države koja ima Zakon o otocima, to nije dovoljno već treba kreirati strateške odrednice razvoja i akcijske planove koji će dovesti do željene održivosti i porasta broja stanovnika na otocima. Hrvatski otoci su jedan od najvrijednijih resursa te je upravo na otocima ključno ostvariti sinergiju sektorskih strategija: od regionalnog razvoja, prijevoza, zdravstva, poljoprivrede, gospodarstva, poduzetništva i turizma pa tako i zdravstvenog, a iznimno je važno razraditi različite modele razvoja za ekstremno male otoke.
- Osvijestiti izvrsnost zdravstveno-turističke ponude na hrvatskih otocima
Hrvatski otoci imaju nesvakidašnje resurse za obnovu duha i tijela, kroz razne oblike relaksacije i rekreacije, ponudu organski uzgojene hrane, blagu klimu, čisti zrak i more i veliko kulturno nasljeđe. Upravo za takvim proizvodima i uslugama raste potreba na tržištu te zdravstveni, a naročito wellness i well-being turizam, mogu postati pokretač održivog razvoja i cjelogodišnjeg života i rada na otocima, ali i porasta zdravstvenih standarda i kvalitete života otočana.
- Potaknuti diferenciranje proizvoda i usluga pojedinih otočnih destinacija
Nužno je stvoriti prepoznatljiv otočni brend kroz diferencijaciju ponude tako da svaka destinacija postane poznata po jednom najkonkurentnijem proizvodu umjesto da sve destinacije imaju slične proizvode. Time bi se turisti na potaknuli obilazak svih destinacija u potrazi za najboljim proizvodom svake od njih. Primjerice, na jednom otoku jedna destinacije može biti poznata po vinu, druga po nekom likeru, treća po maslinama, četvrta po sapunima, peta po pustolovnim aktivnostima i sl.
- Kreirati vlastitu ponudu domaćih proizvoda i usluga na otocima
Jedno od ključnih pitanja je kako stvoriti vlastitu ponudu na otoku, odnosno kako je potaknuti. Cilj je potaknuti konkurentne poduzetničke projekte podržavajući kreativnost otočnih poduzetnika, i postojećih i onih koji se žele preseliti ili vratiti na otoke, te stvarati nove proizvode i usluge koji se mogu komercijalizirati uz turizam zdravlja.
- Potaknuti brendiranje hrvatske ponude turizma zdravlja kroz otoke
Upravo hrvatski otoci koji već obuhvaćaju skoro četvrtinu svih noćenja u zemlji, mogu biti zamašnjak za brendiranje Hrvatske kao turističke destinacije zdravog odmora, koji osim turističko-zdravstvene ponude integrira zdravu klimu, zdravu hranu i razne ljekovite činitelje. Za takvo brendiranje nisu nužne velike investicije već puno manjih poduzetničkih ideja koje će podržati javni sektor otoka i na taj način omogućiti i gospodarski razvoj i demografsku obnovu.
- Omogućiti zajedničku promociju zdravstveno-turističke ponude otoka
Važna je zajednička promocija koja će rezultirati sinergijom svih promotivnih aktivnosti. To znači imati jedinstven otočni promotivni materijal, web stranicu i sl. Zbroj zajedničkih promotivnih napora uvijek daje višestruki rezultat nego zbroj pojedinačnih uradaka.
- Promovirati značaj hrvatskih otoka kroz legislativu Europske unije
Po prvi puta je predstavnik Europske komisije bio službeno predavač na poslovnom skupu na jednom hrvatskom otoku, što daje poruku o važnosti otoka. Trenutak je da se u novo programsko razdoblje EU uvede nova legislativu o otocima te ugrade prioriteti razvoja otoka.
- Promovirati ponudu hrvatskih otoka prema hrvatskoj dijaspori
Hrvatska dijaspora broji skoro jednaki broj ljudi koliko ih je i u Hrvatskoj. Oni sve više dolaze na odmor u Hrvatsku i ostaju duže vrijeme, a pogotovo umirovljenici, te žele i imaju potrebu za raznim vrstama usluga pa tako i uslugama turizma zdravlja. Stoga su idealna skupina kojoj se treba obratiti kroz diplomatska predstavništva RH u svijetu i druge hrvatske institucije.
- Podržavati proizvode i usluge turizma zdravlja visoke kvalitete
Zdravstveni turizam se obraća često gostima koji žele doći u Hrvatsku, ali nemaju dovoljno povjerenja sustav zdravstvene skrbi. Stoga treba približiti pružateljima usluga na otocima različite mogućnosti certificiranja kvalitete, stjecanja akreditacija i razne mogućnosti partnerstva s inozemnim institucijama, sustavima zdravstvenog osiguranja i drugim organizacijama koje će dati dodatno povjerenje potencijalnim gostima.
- Potaknuti izgradnju manjih i većih zračnih luka na otocima
Izgradnja zračne luke preduvjet je za organizirani dolazak turista pa tako i konzumenata turizma zdravlja van glavne turističke sezone. Avio-prijevoz gostiju bi omogućio manje zagađivanje. Nastavno na prepoznatu potrebu za organiziranjem ekološki prihvatljivog i održivog prijevoza gostiju u kontekstu razvoja zdravstvenog turizma, važno je odmaknuti se od uobičajenih koncepata prijevoza. U tom smislu, razvoj linijskog prijevoza električnim brodovima kakve proizvodi tvrtka iCat, ključan je pomak prema razvoju zdravstvenog, ali i turizma općenito. Linije koje bi povezivala veća gradska središta na obali s otocima duž jadranske obale značile bi inovativnu alternativu postojećim, pa i zastarjelim flotama te održiv koncept putovanja u ekološkom i ekonomskom smislu. A u kontekstu razvoja turizma pružile bi i novo, atraktivno iskustvo putovanja gostima koji dolaze u potrazi upravo za drugačijim doživljajem cjelokupne turističke ponude. Važno je prepoznati ovaj potencijal i stvoriti uvjete za proizvodnju i primjenu ovakvih inovativnih rješenja pomorskog putovanja. Dugoročni cilj bio bi povezivanje svih hrvatskih otoka u jednu prometnu mrežu te omogućiti prijevoz putnika s bilo koje destinacije na otocima ili obali do sljedeće destinacije kroz model u kojem se visokom kvalitetom usluge postižu dodatne potrebe tržišta za brodskim prijevozom.
- Promovirati strukturne refome u zdravstvu putem novog Programa potpore strukturnim reformama (SRSP)
Mjere podrške obuhvaćaju „Tržište rada, zdravstvo i socijalne usluge”: mjere koje će doprinijeti jačanju i poboljšanju transparentnosti socijalnih politika, jačanju adekvatnosti i dugoročne održivosti mirovinskog sustava, reformi obrazovnog sustava i unaprjeđenju obrazovanja odraslih, poboljšanju kvalitete i održivosti zdravstvenog sustava. Kako bi se maksimizirao rezultat mjera potpore od ključne je važnosti da sve razine tijela država članica – nacionalna, regionalna i lokalna – usko surađuju u partnerskom duhu, u skladu s institucionalnim i pravnim okvirom i, koliko god je to moguće, u suradnji s relevantnim dionicima. Usvajanje Uredbe se očekuje se u rujnu 2018., s ciljem stupanja na snagu od 1. siječnja 2019. Rok za predaju projekata za 2019. će biti u listopadu 2018..
- Promovirati financiranje istraživačko-znanstvenih projekata u području klimatskih promjena
U skladu sa zaključcima regionalnog sastanka održanog na marginama Kongresa o ruralnom turizmu na otoku Braču na kojem su nacionalni dionici projekta Obzor 2020 Poljoprivreda na područjima velike prirodne vrijednosti diskutirali o rezultatima projekta i smjernicama za budućnost u segmentu povezivanje održivih poljoprivrednih praksi sa turizmom koji će biti prilagođen limitiranom području otoka i ova konferencija je nanovo naglasila važnost argumentiranja i usvajanja vizije Očuvanog mozaičnog krajobraza kao rezultata sprege poljoprivrede niskog intenziteta i ruralnog turizma temeljenog na lokalnim resursima i vrhunskim proizvodima.
Nastavno na navedenu viziju panelisti su u okviru panela o wellbeing turizmu zaključili kako su bitna istraživanja, ali i modeli prakse u segmentu povezivanja poljoprivrede i wellbeing turizma kao kompleksnog turističkog proizvoda na otocima koji će generirati pozitivne ekonomske ali i socijalne efekte na otočne zajednice. U novom Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., veći naglasak će biti na promoviranju istraživačko-znanstvenih projekata. Intenzivni turizam koji se odvija samo u određenim razdobljima godine i nije planiran na odgovarajući način izvan sezone može predstavljati opasnost za ekološki održiv razvoj otočnih regija. Treba omogućiti značajno ulaganje u znanstvene projekte koji bi trebali dovesti do konkretnih rješenja u smanjivanju emisija stakleničkih plinova, jačanju rezistentnosti poljoprivrede na sušu, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i većoj energetskoj učinkovitosti. Važno je i da na ovaj način stimuliramo hrvatske znanstvenike da ostanu u Hrvatskoj.
- Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027 – trenutak za uključivanje regionalne i lokalne zajednice u izradusveobuhvatne strategije razvoja RH do 2030.
Europska komisija je 2. svibnja predložila novi, moderniji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s nešto manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Hrvatska će kao i druge zemlje prema trenutno dostupnim informacijama očito trebati više davati u europski proračun, ali sada tek slijedi novo razdoblje programiranja i pregovora s EK. Najavljena je i promjena statističkih regija, a svaka zemlja za sebe definira operativne programe, strateške prioritete i mjere te u skladu s time veliki dio možemo definirati samostalno. Što se tiče najava smanjenja ulaganja u koheziju i poljoprivredu, uz kvalitetne programe i povećanje učinkovitosti u povlačenju sredstava možemo minimizirati negativan efekt. Sljedeće godine će biti gotov nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, koja će zamijeniti mnoštvo strategija koje sada postoje. U sklopu te strategije pripremit će se 42 strateška razvojna projekta.
