Delegacija iz Hrvatske, odnosno predstavnici tzv. “područja učenja Dalmatinski otoci” sastojala se od nacionalne koordinatorice projekta mag. Marije Roglić iz LAG-a 5 te stručnih suradnica dr.sc. Slađane Pavlinović sa Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji je jedan od partnera na projektu, te ing. Sonje Karoglan Todorović iz udruge Ecologica kao nacionalnog stručnjaka za HNV (na eng. high nature value) poljoprivredu, a koja je radila na evaluaciji nacionalnog Programa ruralnog razvoja RH 2013-2020.
Na dvodnevnom sastanku čija je glavna svrha bila izrada metodološkog okvira za valorizaciju i prikupljanje inovacija u 10 područja učenja iz 10 europskih zemalja doneseni su zaključci od europskog, nacionalnog ali i lokalnog značaja.
Obzirom da je u tijeku programiranje Programa ruralnog razvoja za novo EU programsko razdoblje u gojem DG Agri i DG Environment (europska “ministarstva” za poljoprivredu i okoliš) planiraju ostaviti poseban program ali i sredstva pomirivanju sve veće potrebe za zaštitom okoliša i bioreznolikosti s jedne strane sa ekonomskim i socijalnim potrebama stanovništva, napose poljoprivrednika koji žive u ruralnim područjima bogatim bioraznolikošću i agrobiodiverzitetom HNV odnosno PPVPV po “naški” s druge strane, (poljoprivreda na područjima visoke prirodne vrijednosti) HNV inovacije zauzimaju značajno mjesto.
Upravo u tom duhu hrvatska delegacija, slijedom smjernica iz Zelenog plana LAG-a 5 te Lokalnih razvojnih strategija LAG-a Škoji i LAG-a Brač, kroz europsku mrežu prenijela je EU povjereniku za poljoprivredu Phillu Hoganu poruku o važnosti podupiranja rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa prijedlogom da se u narednom programu ruralnog razvoja omogući:
- korištenje potpora za upotrebu poljoprivrednog zemljišta koje ima jasnu katastarsku situaciju,
- sredstva za subvencioniranje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta.
Tijekom dvodnevnog sastanka europske mreže, hrvatska je delegacija kolegama iz Europe predstavila specifičnost našeg područja, specifičnost biodiverziteta na otocima. Unutar europskih politika pa tako i programa kojim se osiguravaju sredstva za provedbu istih prostor je dan velikima, velikim poljoprivrednim područjima u svim segmentima pa tako i u segmentu poticanja i očuvanja poljoprivrednih površina velike prirodne vrijednosti, dok manje, fragmentirane poljoprivredne površine premda izuzetno bogate bioraznolikošću i agrobiodiverzitetom ostaju po strani. Poljoprivreda na dalmatinskim otocima, i uopće otocima u Europskoj uniji time je okarakterizirana.
Visokovrijedno poljoprivredno područje tipa 1 (travnjaci kao poljoprivredno zemljište sa velikim udjelom prirodne ili poluprirodne vegetacije) sve je više valorizirano na razini Europske unije, sve je više HNV kao koncept dio politike i programa poticanja dok je HNV tip 2, karakterističan u najvećoj mjeri za otoke s mozaikom malih oraničnih parcela, vočnjaka i vinograda i ekstenzivnih travnjaka slabo do nimalo valoriziran.
Upravo će to, pitanje HNV tipa 2, pitanje valorizacije agrobiodiverziteta na otocima na način da se postojeće prakse pomire sa socijalnim potrebama otočnog stanovništva te turizmom kao glavnom ekonomskom granom biti cilj hrvatske delegacije, biti cilj LA Dalmatian islands kao jedino otočno područje ove europske mreže.
