Kongres je okupio stručnjake i otočane iz cijelog svijeta ne bi li se umrežili te razmijenili znanja da spremno prihvate sve prilike i izazove koje nosi život na otoku: učinkovitosti u upravljanju prirodnim i ljudskim resursima, prostorno planiranje, ekonomski i društveni razvoj.
Predstavnici hrvatskih otoka bili su prof.dr.sc. Nenad Starc s Ekonomskog instituta u Zagrebu, voditelj radne skupine za izradu novog Zakona o otocima, Vjeran Filippi u svojstvu predstavnika otočne lokalne samouprave (vijećnik gradskog vijeća Grada Korčule) i predsjednik LAG-a 5 te voditeljica LAG-a 5 Marija Roglić.
Marija Roglić, voditeljica LAG-a 5 i nacionalna koordinatorica Obzor 2020 projekta Poljoprivreda na područjima visoke prirodne vrijednosti: učenje, inovacije i znanje u sklopu panela “Smart Island Initative” imala je izlaganje na temu “HNV-Link innovations: local water management systems for island agriculture” u sklopu kojeg je naglasila važnosti tradicionalnog načina upravljanja oskudnim resursima na područjima visoke prirodne vrijednosti kao što su otoci i važnosti njihove sinergije sa suvremenim tehnologijama kao prilike za razvoj mikroekonomije koje će biti otporne i prilagodljive ekonomijama mikro i malih razvoja kao što su one otočne. Ekonomijama koje će poštivati prirodna ograničenja otoka; krhkost njegova bio sustava s jedne strane, te ljudske želje za napretkom i ekonomskim razvojem s druge.
Hrvatska delegacija iskoristila je ovu priliku za umrežavanje te razmjenu kontakata kao i pozicioniranje Hrvatske kao otočne zemlje sa snažnim povijesnim iskustvom upravljanja i organizacije života na otocima (prisjetimo se Lumbarajske psefizme, Lastovskog ststuta…) Kao otočne države koja ima znanje, projekte i povijest te želju biti predvodnicom u prvođenju decentralizirane otočne politike na Jadranu ali i Mediteranu. Vjeran Filippi u svojstvu predstavnika javnog sektora izmijenio je iskustva te mišljenja o provedbi razvojnih otočnih politika te se informirao o modelima decentraliziranog razvoja otoka u razgovoru s brojnim predstavnicima javnog sektora svjetskih otoka, uključujući i s bivšim gradonačelnikom najsjevernijeg naseljenog otoka Svaldbard, Christin Kristoffersen i ambasadoricom Artičkih otoka. Nenad Starc, jadan od doajena hrvatske nisonologije informirao se o otočnim poreznim politikama sa predsjednicom Škotske federacije otoka Camille Dressler. Nadamo se da će za neke od tih pozitivnih primjera dobre prakse imati sluha i naši zakonodavci.
Ovo je jedan u moru primjera hrvatskh otočana iz svih sektora kako se zalažu za izmjene nepovoljnih politika za otočane kroz Otočni sabor koji je, premda u potpunosti volonterska organizacija, snažan alat ujedninjenih otočana u borbi za svoje mjesto u zakonima i razvojnim politikama Republike Hrvatske ali i Europske unije.
Glavna svrha kongresa iz europske perspektive bila je kreiranje “otočne platforme” koje će ujedinjenjem i snažnim glasom lobirati prema Europskom parlamentu i Europskoj komisiji da se uvaži “otočnost” kao prepreka ujednačenom razvoju otočnih ekonomija. U duhu uspješnih inicijativa kao što su Pametni gradovi nadovezuje se priča Pametnih otoka koja želi ujediniti predstavnike javnog, civilnog, gospodarskog i znanstvenog sektora kao “lokalne” inicijative kojom će se ići prema donositeljima politika sa konkretnim prijedlozima i projektima za razvoj otočnih zajednica.
Svrha ovog kongresa bila je i dodatna senzibilizacija donositelja odluka uoči zasjedanja Glavne uprave za regionalni razvoj i urbanu politiku pri Europskoj komisiji koje će se održati u svibnju ove godine a na kojem će se usvojiti Mišljenje Europskog odbora regija – Poduzetništvo na otocima: doprinosi teritorijalnoj koheziji. Između ostalog ono naglašava elemente otočnih politika od kojih se i LAG 5 zalagao za neke kroz različite inicijative na nacionalnoj i EU razini.
Istaknimo:
- otočna područja kao dodatna kategorija unutar postojeće NUTS klasifikacije
- “Island Desk” na EU razini koji će omogućiti svim otočanima odgovore na sva pitanja vezana za život i pomoć razvoju života na otocima na jednom mjestu (komunalna infrastruktura, transport, poduzetništvo, obrazovanje…)
- uvođenje regionalnog indeksa konkurentnosti i index pristupačnosti za otoke
- provedba načela partnerstva kako bi se osiguralo da se specifične potrebe otočnih područja uzmu u obzir u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima
- osnivanje programa za poticanje inovacija u otočnim gospodarstvima (tehnoloških, organizacijskih, socijalnih i ekoloških)
- fleksibilnost Uredbe o javnim i de minimis potporama za otoke te ublažavanje uvjet za javnu nabavu
Organizatori kongresa su Fiera de Barcelona, Gradsko vijeće Cavie i Otočno vijeće Mallorce uz potporu Balearske otočne vlade te UN-Staništa. Kongres se odvijao oko 4 glavne tematike:
- Nova povezanost
- Urbani i društveni razvoj
- Talent i ekonomski rast
- Otoci budućnosti
Među glavnim govornicima bili su i geopolitički futurist, Parag Khana koji se osvrnuo na ulogu povezanost otoka u urbaniziranom svijetu; te bivši predsjednik Kiribatija, Anote Tong koji je procijenio sudionike i inicijative tijekom govora Putovima ka održivosti.
Smart Island World Congress mjesto je susreta vladinih predstavnika, gradova i tvrtki u svrhu osnaživanja otoka u globalnom dobu te ublaživanja posljedica kao što su plutajuće stanovništvo, sezonalnost, mobilnost te zadržavanje (i privlačenje) talenta na otoke.
Konferenciji je prisustvovalo 1500 delegata te 120 međunarodnih otočnih predstavnika uključujući Bahrein, Bali, Korziku, Dominikansku republiku, Puerto Rico te Trinidad i Tobago.
